• Bioloska evolucija coveka predstavlja promene telesnih osobina koje su se desile tokom razvoja ljudske vrste.
  • Bioloske promene su:
  1. velicina ocnjaka se smanjilaevolucija coveka
  2. povecala se zapremina mozga
  3. hod na dve noge (cime su se ruke oslobodile za rad)
  • Kulturna evolucija coveka podrazumeva promene u ponasanju, obicajima, navikama, verovanju, znanju ljudi i uredjenju drustva.
  • Promene u kulturnoj evoluciji su:
  1. organizovan rad
  2. pojava govora
  3. gajenje biljaka i pripitomljavanje zivotinja
  4. izrada orudja
  5. prve naseobine
  6. pojava pisma
  • Kulturna evolucija je tekla uporedo sa bioloskom evolucijom. Sve promene su tekle sporo.
  • Ono sto coveka izdvaja od ostalih zivih bica jeste sposobnost govora, sticanje i prenos znanja sa generacije na generaciju.
  • Zivot na zemlji nastao je i razvijao se u skladu sa odredjenim uslovima koji su tada postojali na planeti.
  • Ziva bica su se neprekidno menjala, evoluirala, nastajala i nestajala.
  • Glavni uzroci odsustva zivota na drugim planetama su:
  1. nedostatak atmosfere
  2. nedovoljna kolicina vode
  3. veoma niska/visoka temperatura
  • Temperatura na Zemlji je u proseku 15 stepeni C, sto omogucava da voda bude dostupna svim zivim bicima.
  • Voda je rastvarac organskih i neorganskih jedinjenja, i sastavni deo gradje svih zivih bica (2/3 planete=voda)
  • Biodiverzitet je skup razlicitosti svih oblika, pojava i procesa zivih bica, koji se odvijaju na svim nivoima organizacije bioloskih sistema.
  • Biodiverzitet oznacava ukupnu raznolikost zivog sveta planete zemlje, i obuhvata:
  1. genetivki diverzitet
  2. specijski diverzitet
  3. ekosistemski diverzitet
  • Geneticki diverzitet obuhvata svu raznovrsnost gena svake jedinke bilo koje vrste.
  • Specijski diverzitet obuhvata raznolikost i specificnost svih pojedeinih vrsta
  • Ekosistemski diverzitet - raznovrsnost ekosistema kojima razliciti organizmi pripadaju.
  • Podela zivih bica po nacinu ishrane:
  1. autotrofi - sami sebi stvaraju hranu
  2. heterotrofi - koriste vec gotovu hranu
  3. miksotrofi - hrane se i na jedan i na drugi nacin
  • svaki organizam ima svoje mesto i ulogu u procesim kruzenja supstanci i prenosa energije.
  • nivoi organizacije:
  1. atom
  2. molekul
  3. celijska organela
  4. celija
  5. tkivo
  6. organ
  7. sistem organa
  8. organizam
  9. populacija
  10. biocenoza
  11. ekosistem
  12. biom
  13. biosfera
  • Populaciju cine jedinke iste vrste koje zive na istom prostoru u isto vreme i medjusobno se razmnozavaju.
  • Biocenozu cine populacije razlicitih vrsta koje zive u istoj zivotnoj sredini.
  • Ekosistem cini biocenoza zajedno sa stanistem  na kojem se nalazi.
  • Biom cine vise slicnih ekosistema.
  • Biosferu cine svi biomi na zemlji.
  • Biosfera je najvisi nivo organizacije bioloskih sistema i predstavlja vrhunsko jedinstvo zive i nezive prirode na planeti zemlji.
  • Ekologija proucava:
  1. zivotnu sredinu
  2. odnose izmedju zive i nezive prirode
  3. odnose izmedju zivih bica
  4. prilagodjenost zivih bica na uslove sredine
  • ekologija = oikos (kuca, dom)
  • Ekologija je slozena naucna disciplina, koju je 1866. uveo kao pojam u ekologiju Ernest Hekel.
  • Znacaj ekologije:
  1. u ocuvanju prirode
  2. u sprecavanju zagadjenja
  3. u proizvodnji hrane
  • Zivotna sredina organizma je njegovo okruzenje koje cine ziva i neziva priroda.
  • Zivotnu sredinu cine svi uticaji i uslovi koji omogucavaju zivot nekog organizma - ekoloski faktori.
  • Ekoloski faktori su neophodni zivotni uslovi, i dele se na:
  1. fizicke (toplota, osvetljenost, uticaaj vetra)
  2. hemijske (min. sastav zemljista, koncentracija gasova u vazduhu)
  3. bioticke (uzajamno dejstvo zivih bica)
  • svi faktori zivotne sredine deluju jedinstveno i istovremeno na organizme.
  • Zivotna sredina na nasoj planeti deli se na:
  1. vodenu
  2. kopnenu
  •  Vodena i kopnena sredina razlikuju se po:
  1. temperaturi
  2. koncentraciji gasova (O2,CO)
  3. kolicini svetlosti
  4. pritisku
  5. gustini...
  • Zivotno staniste (biotop) je mesto ili deo prostora koji naseljavaju organizmi (jezero, sume...)
  • Zivotna stanista se medjusobno razlikuju po ekoloskim faktorima.
  • Prelazi iz jednog zivotnog stanista u drugo mogu biti jasno ograniceni ili postepeni.
  • Ekoloski faktori se dele na:
  1. abioticke (fizicki i hemijski) 
  2. bioticke (uticaji zivih bica) + antrogeni faktor (uticaj coveka)
  • Ekoloski faktori deluju istovremeno i stalno su promenjivi u vremenu i prostoru.
  • Ekoloski faktori su razliciti uticaji koji dolaze iz spoljasnje sredine i odredjuju uslove zivota na stanistu.
  • Abioticki faktori mogu biti veoma slozeni i raznovrsni.
  • Biotivcki faktori se dele na direktne i indirektne.
  • Antropogeni faktor - uticaj coveka na druga ziva bica i zivotnu sredinu.
  • Prilagodjenost ili adaptacija jeste osobina zivih bica koja se ostvaruje na osnovu njegovih naslednih mogucnosti(gena), a kao odgovor na promenjive uslove sredine.
  • Svi organizmi koji zive na jednom stanistu nisu na isti nacin prilagodjeni datim uslovima sredine.
  • Zivotna forma jeste skup prilagodjenosti svakog zivog bica na odredjene ekoloske uslove. Ona podrazumeva odredjene adaptivne osobine svakog zivog bica koje se mogu javiti u njegovom izgledu, strukturi, fizioloskimprocesima, razmnozavanju, ponaanju, a u skladu s uslovima sredine.