• Vreme predstavlja stanje atmosfere iznad nekog mesta u trenutku osmatranja klimatskih elemenata i pojava. Ono se formira pod uticajem istovremenog dejstva mnogih uzroka i zavisi od osobina pojedinih vazdušnih masa koje sa sobom donose karakteristično vreme.
  • Troposfera se sastoji od različitih vazdušnih masa zbog nejednake količine Sunčeve toplote na različitim geografsim širinama i zbog različitog zagrevanja kopna i mora.
  • Da bi vazdušna masa dobila određene osobine ona mora duže vreme mirovati ili se sporo kretati iznad neke oblasti.
  • Izvorišna oblast jeste prostor iznad kojeg se formirala neka vazdušna masa, može biti kopno ili voda. Maritimne vazdušne mase su vazdušne mase obrazovane iznad mora a kontinentalne su one obrazovane iznad kopna.
  • Vazdušne mase se kreću relativno sporo i pri tome one menjaju svoje osobine jer su izložene spoljnjim uticajima.
  • Prema izvorišnoj oblasti vazdušne mase se dele na četiri tipa:
  1. artičke (antartičke) - iz polarnih oblasti
  2. polarne - iz viših geografskih širina
  3. tropske - iz suptropskog pojasa
  4. ekvatorske - iz ekvatorijalnog pojasa
  • Vazdušni front je uzan granični pojas koji razdvaja dve različite vazdušne mase. Pruža se koso i jednim delom dodiruje Zemljinu površinu. Na njemu uvek nastaju vremenske promene. Hladni front se stvara pri kretanju hladne vazdušne mase, a topli nastaje usled prodora toplog vazduha.

                            

  • Pomoću mreže meteoroloških stanica, satelita i raketa svakodnevno se prate sve pojave u atmosferi. Prema vrsti osmatranja i instrumentima kojima raspolažu, meteorološke stanice se dele na:
  1. Stanice I reda (sinoptičke stanice) - vrše osmatranja svih meteoroloških elemenata i pojava svakog sata.
  2. Stanice II reda (klimatološke stanice) - prate se samo najvažniji elementi uglavnom tri puta dnevno - u 7,14 i 21 h.
  3. Stanice III reda (kišomerne stanice) - mere samo padavine    
  • Sinoptičke karte su specijalne geografske karte na kojima je označen položaj meteoroloških stanica i na kojima su predstavljene vremenske situacije iznad nekog područja.
  • Munja je pojava pražnjenja elektriciteta iz kumulonimbusa. Do nagomilavanja pozitivnog i negativnog elektriciteta u oblaku dolazi usred jakih uzlaznih strujanja vazduha u njemu. Temperatura u kanalu munje dostiže i 30 000*C zbog čega je ona najčešće bele boje. Može imati i oblik lopte, prečnika od oko 50 cm.
  • Grmljavina predstavlja zvučne talase koji nastaju pri naglom širenju vazduha koji se našao na putanji munje.
  • Grom je pojava kada munja udari u zemlju ili neki predmet na njoj.
  • Atmosferske nepogode se prema načinu postanka dele na:
  • Termičke nepogode - javljaju se leti, usred pregrejanosti prizemnog vazduha koji se naglo izdiže i hladi, posle čega se izlučuju pljuskovite kiše i grad. Zahvataju manje površine, ne traju dugo i ne izazivaju promenu vremena. Svakodnevna su pojava u tropskom pojasu, naročito na ostrvima.
  • Frontalne nepogode - nastaju na vazdušnim frontovima. Izrazitije su na hladnom frontu kada hladan vazduh prodire u toplu oblast i izaziva naglu promenu vremena, praćenu jakim vetrom, obilnim padavinama i snižavanjem temperature. Zahvataju veće površine ali ih nikada nema u tropima.
  • Nepogode u Srbiji su najčeće frontalne.