• Atmosfera je vazdušni omotač Zemlje koji se sa njom okreće oko zajedničke ose.
  • Smatra se da dopire i do 20 000 km.
  • Omogućava život na planeti i štiti je od mnogih nepovoljnih uticaja, sprečava prekomerno zagrevanje i hlađenje Zemlja i štiti od ultraljubičastog zračenja.
  • Atmosfera je smeša gasova promenljive ili stalne koncentracije. Ona sadrži i razne čvrste primese - aerosoli.
  • Aerosoli su lebdeće čestice prašine, čađi, pepela, soli, biljne spore, bakterije... Služe kao kondenzaciona jezgra, stvaraju povoljnije uslove za izlučivanje padavina, upijaju ili rasejavaju deo sunčeve radijacije.
  • Homosfera je deo atmosfere do 100 km visine, gde je njen hemijski sastav stalan.Iznad se nalazi heterosfera.
  • Osnovni sastojci atmosfere su:
  1. azot 78%
  2. kiseonik 21%
  3. argon 0.9%
  4. ugljen-dioksid 0.03%

        Oni čine 99.93% ukupne zapremine suvog vazduha.

         

  • Sastav atmosfere se menja sa visinom.
  • Ozon je primesa vazduha i najvise ga ima na visini od 20-25 km.
  • Vazduh je najgušći pri Zemljinoj površini.
  • Atmosfera se deli na slojeve:
  1. TROPOSFERA - najniži i najgušći deo atmosfere, od 8-18 km. Čini 80% mase atmosfere. Temperatura opada sa visinom.
  2. STRATOSFERA - 20-55 km iznad zemljine površine, temperatura raste sa visinom. U njoj se nalazi sloj sa ozonom: OZONOSFERA(20-25km).
  3. MEZOSFERA - do 80km visine, temperatura opada. U ovoj sferi sagoreva većina meteorita.
  4. TERMOSFERA - 80-800km visine, visoke temperature koje dostižu i 1000C. Vazduh je veoma razređen, pa se ova sfera naziva i jonosfera. Ima veliki značaj za širenje radio talasa, u njoj nastaje polarna svetlost.
  5. EGZOSFERA - 800 do 3000 km, vazduh u ovoj sferi je sličan vakuumu pa utiče na kretanje čestica u njemu.