INSOLACIJA 

  • Insolacija (trajanje Sunčevog sjaja) jeste dužina obasjavanja Zemljine površine direktnim Sunčevim zracima u nekom mestu.
  • Zavisi od geografske širine, godišnjeg doba, oblačnosti, konfiguracije terena i zagađenosti vazduha.
  • Meri se heliografom a izražava se u časovima sijanja Sunca u toku dana, meseca ili godine.
  • Izohele su linije na karti koje povezuju mesta iste insolacije.
  • Insolacija je najveća u suvim predelima - u pustinjama i stepama.
  • Od velikog je značaja za zdravlje ljudi, poljoprivredu i šumarstvo, energetiku i turizam.

 

PADAVINE

  • Padavine su razni oblici kondenzovane i sublimirane vodene pare, koji dospevaju na Zemljinu površinu - u tečnom ili čvrstom stanju. Nastaju hlađenjem vazduha kada se on izdiže, pri čemu on postaje prezasićen i počinje sublimacija ili kondenzacija.
  • Količina padavina predstavlja visinu sloja vode koja je od njih nastao. Izražava se u mm, a meri se kišomerom i pluviografom.
  • Prema visini na kojoj se obrazuju, padavine se dele na niske i visoke.
  • Niske padavine:
  1. Rosa - nastaje zbog jakog hlađenja podloge i najnižeg sloja vazduha u kome se kondenzuje vodena para i izlučuje u vidu sićušnih vodenih kapljica. Veoma je važna za vegetaciju, naročito u pustinjama i stepama.
  2. Slana - nastaje zbog sublimacije vodene pare kada temperatura prizemnog sloja vazduha padne ispod 0*C. Javlja se u vidu igličastih kristala.
  3. Inje - rashlađene kapljice kiše ili magle koje su, nošene vetrom, udarile u neki čvrst predmet, zaledile se i uhvatile oko njega u vidu malih kristala.
  4. Poledica - nastaje kada rashlađene kapljice kiše ili magle padaju na podlogu čija je temperatura ispod 0*C i trenutno se zamrzavaju obrazujući sloj leda debeo nekoliko milimetara.
  • Visoke padavine:
  1. Kiša - izlučuje se iz debelih kišnih oblaka (cumulonimbus i nimbostratus) kada kapljice međusobnim spajanjem dostignu prečnik veći od 0.1mm. Najkrupnije kapi imaju prečnik veći od 7mm i karakteristične su za letnje pljuskove. Virge (viseće zavese) se javljaju kada vodene kapi ispare pre nego što stignu na zemlju zbog jakih uzlaznih strujanja i suvog vazduha.
  2. Sneg - nastaje kada se vazduh zasiti vodenom parom pri temperaturi nižoj od 0*C kada dolazi do njene sublimacije - direktnog prelaska u čvrsto stanje. Može se javiti u vidu pahuljica i kao ljutina; što je niža temperatura, to su pahuljice sitnije. Sneg pomešan sa kišom naziva se susnežica.
  3. Ljutina je sneg u obliku kristalnih iglica, štapića ili pločica. Javlja se pri stabilnom a hladnom vremenu.
  4. Grad - nastaje samo u oblacima sa jakim uzlaznim strujama (cumulonimbus), kada se voda zamrzava oko kristala u tankim slojevima i povećava veličinu zrna grada; kada ono dostigne režinu dovoljnu da se suprostavi uzlaznom kretanju, pada na zemlju. Najčešće je prečnika od 5-50mm.
  5. Krupa su bela, okrugla i nepravilna zrna slična snegu, koja odskaču kada padnu na tlo. Javlja se u proleće kada je temperatura oko 0*C i najčešće pada u kratkim pljuskovima.
  • Raspored padavina na Zemlji zavisi od temperature vazduha, vazdušnog pritiska, blizine mora, reljefa i morske struje.
  • Izohetije su linije koje na kartama povezuju mesta jednakih količina padavina.
  • Pluviometrijski režim predstavlja raspodelu padavina po mesecima tokom godine; ima veliku ulogu u poljoprivredi.
  • Najviše padavina se izluči u tropskom pojasu (20* N i S).
  • Najvlažnija mesta u Evropi su vrh Snoudon u Kembrijskim planinama u Velsu i Crkvice u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori.